Kupujete plac? Evo šta da proverite pre nego što date kaparu

kupujete plac sta proveriti pre nego sto date kaparu

Plac je na lepom mestu, cena je dobra, a vlasnik kaže da je “sve čisto”. To još ne znači da na njemu smete da gradite ono što ste zamislili.

Da li se na nekom placu može graditi ne zavisi od toga kako plac izgleda, niti od toga šta piše u oglasu. Zavisi od tri stvari: šta je upisano u katastru, šta za taj plac propisuje urbanistički plan i da li plac ispunjava uslove da bude građevinska parcela.

U ovom vodiču prolazimo kroz pet provera, redom kojim ih treba raditi. Većinu možete da započnete sami, od kuće, pre nego što date kaparu.

 

Zašto plac treba proveriti pre kupovine?

Zamislite ovakvu situaciju.
Kupite plac od 5 ari sa namerom da sagradite porodičnu kuću sa spratom. Posle kupovine saznate da plan za tu zonu dozvoljava samo prizemne objekte, ili da je plac preuzak da bi se na njemu uopšte formirala građevinska parcela. Plac je vaš, ali kuća koju ste planirali na njemu ne može da se sagradi.

Ovakve stvari se ne vide na terenu.
Vide se u dokumentima, i to pre kupovine, kada još možete da odustanete ili da pregovarate o ceni.

Zato je pravo pitanje šire od “da li je plac građevinski”. Pravo pitanje glasi: da li baš ono što planirate može da se gradi baš na toj parceli?

 

Korak 1: Proverite plac u katastru

Katastar je javna evidencija o nepokretnostima. Za početak vam trebaju samo dva podatka: broj parcele i naziv katastarske opštine. Oba tražite od prodavca ili agenta. Ako neće da vam ih da, to je već prvi znak za oprez.

Sa ta dva podatka plac možete besplatno da pretražite preko servisa eKatastar Republičkog geodetskog zavoda. Na portalu GeoSrbija možete da vidite i gde se parcela tačno nalazi na mapi i kakvog je oblika.

Šta se sve vidi u katastru?

  • Površina i oblik parcele. Uporedite ih sa onim što piše u oglasu.
  • Vrsta zemljišta. Da li je parcela upisana kao građevinsko, poljoprivredno ili šumsko zemljište.
  • Vlasnik i suvlasnici. Ko je upisan kao vlasnik i sa kolikim udelom. Ako ima više vlasnika, svi moraju da potpišu prodaju.
  • Hipoteka. Zalog na placu u korist banke ili drugog poverioca. Ako prodavac ne vrati dug, poverilac može da se naplati iz placa, bez obzira na to ko je novi vlasnik.
  • Službenost. Pravo drugog lica da koristi deo placa, na primer da prolazi preko njega do svoje parcele.
  • Zabeležba. Napomena da se u vezi sa placem nešto dešava: sudski spor, zabrana prodaje, postupak eksproprijacije ili zahtev koji katastar još nije rešio.

Zabeležbu nikada ne preskačite. Ona sama po sebi ne zabranjuje prodaju, ali znači da vaše pravo na placu može da zavisi od ishoda tuđeg spora ili postupka. Vrste upisa i njihovo dejstvo uređuje Zakon o postupku upisa u katastar nepokretnosti i katastar infrastrukture.

Površina i granice iz katastra ne moraju da se poklapaju sa ogradom na terenu. Ako vidite razliku, geodetska provera parcele pokazuje gde su stvarne granice.

Zašto katastar nije dovoljan?

Katastar pokazuje šta postoji i čije je. Ne pokazuje šta sme da se gradi.

U katastru ne piše koliko spratova može da ima kuća, koliki deo placa sme da bude pod objektom, niti da li je plac dovoljno širok za gradnju. Ti odgovori su u urbanističkom planu, do kog dolazimo u trećem koraku.

 

Korak 2: Da li je zemljište građevinsko

Prema Zakonu o planiranju i izgradnji, građevinsko zemljište je ono koje je zakonom ili planskim dokumentom određeno za izgradnju. Dakle, o tome odlučuje plan, a ne ono što trenutno raste na placu.

Zato katastar i plan ponekad ne govore isto. Parcela može u katastru da se vodi kao njiva, a da je planom već predviđena za gradnju. Može da bude i obrnuto: prodavac kaže “građevinski plac”, a plan tu ne predviđa izgradnju.

Ako je poljoprivredno zemljište planom pretvoreno u građevinsko, zakon propisuje naknadu za promenu namene. Ona se plaća pre izdavanja građevinske dozvole, a obaveza plaćanja se upisuje u katastar kao zabeležba. Postoje i slučajevi u kojima se naknada ne plaća. Pre kupovine vredi znati da li taj trošak čeka vas ili ga je prodavac već izmirio.

Ceo postupak, korak po korak, opisali smo na stranici procedura provere parcele.

I kada je zemljište građevinsko, to je tek pola odgovora. Sledeće pitanje je šta tačno na njemu sme da se gradi.

 

Korak 3: Urbanistički plan i informacija o lokaciji

Urbanistički plan je dokument kojim grad ili opština određuje šta se gde gradi. Za vaš plac on propisuje pravila građenja, a najčešće su to:

  • Namena. Da li je zona predviđena za porodično stanovanje, poslovanje, zelenilo ili nešto drugo.
  • Spratnost. Koliko etaža objekat sme da ima.
  • Indeks zauzetosti. Koliki deo placa sme da bude pod objektom.
  • Građevinska linija. Koliko objekat mora da bude udaljen od ulice i od suseda.
  • Minimalna površina i širina parcele. Ispod tih mera na placu ne može da se gradi.

Gde se plan nalazi?

Planove donosi skupština grada ili opštine i objavljuje ih u svom službenom listu. Mnoge lokalne samouprave ih objavljuju i na svom sajtu. Ako plan ne možete da nađete, obratite se odeljenju za urbanizam u gradu ili opštini u kojoj je plac.

Planovi su obimni i pisani stručnim jezikom. Zato postoji jednostavniji put.

Šta je informacija o lokaciji?

Informacija o lokaciji je dokument koji sadrži podatke o mogućnostima i ograničenjima gradnje na konkretnoj parceli, na osnovu važećeg plana. Uređuje je član 53 Zakona o planiranju i izgradnji.

Izdaje je organ nadležan za izdavanje lokacijskih uslova, što je najčešće odeljenje za urbanizam u vašem gradu ili opštini. Zakon propisuje rok od osam dana od podnošenja zahteva, uz naknadu stvarnih troškova izdavanja.

Za kupca je ovo najkorisniji dokument pre kupovine. Zahtev može da podnese svako, ne morate da budete vlasnik placa.

Po čemu se razlikuju lokacijski uslovi?

Informacija o lokaciji vam kaže šta plan dozvoljava. Lokacijski uslovi su sledeći, ozbiljniji korak: sadrže sve urbanističke i tehničke uslove potrebne za izradu projekta, i za njih se prilaže idejno rešenje budućeg objekta. Važe dve godine od dana izdavanja. Oni najčešće dolaze na red posle kupovine, kada krenete u projektovanje.

 

Korak 4: Pristup javnom putu i infrastruktura

Zakon građevinsku parcelu definiše kao deo građevinskog zemljišta sa pristupom javnoj saobraćajnoj površini. To znači da plac bez izlaza na javni put ne ispunjava osnovni uslov za gradnju.

Ovde se kupci najčešće prevare, jer staza na terenu postoji. Proverite u katastru čija je parcela preko koje se dolazi do placa:

  • Ako je to javni put, uslov je ispunjen.
  • Ako je to privatna parcela suseda, pristup mora da bude pravno rešen, na primer upisanom službenošću prolaza. Usmeni dogovor sa susedom ne vredi ništa kada sused proda svoj plac.

Da li je pristup preko tuđe parcele dovoljan za gradnju zavisi od pravila plana za tu zonu. To treba utvrditi pre kupovine.

Struja, voda, kanalizacija

Zakon razlikuje uređeno i neuređeno građevinsko zemljište. Uređeno je ono koje je komunalno opremljeno: ima pristupni put, struju i vodu. Na neuređenom placu gradnja je moguća tek kada se infrastruktura obezbedi, a to ume da potraje i da košta.

Pitajte prodavca i proverite na terenu:

  • Da li u ulici postoje električna mreža, vodovod i kanalizacija?
  • Ako kanalizacije nema, da li plan dozvoljava septičku jamu?
  • Koliko su priključci udaljeni od placa?

Računajte i na doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta. Plaća ga investitor, a iznos zavisi od zone, namene i površine objekta. Visinu određuje vaša lokalna samouprava.

 

Korak 5: Da li je potrebna parcelacija ili preparcelacija?

Dešava se da plac kakav je upisan u katastru ne može da bude građevinska parcela. Tada pre gradnje mora da se promeni njegov oblik ili veličina. Dva najčešća slučaja:

  • Parcelacija je deoba jedne parcele na više manjih. Primer: prodavac prodaje “pola” velike parcele. Ta polovina mora prvo da postane zasebna parcela.
  • Preparcelacija je spajanje više parcela ili njihovih delova u novu građevinsku parcelu. Primer: plac je preuzak po pravilima plana, pa mu se pripaja deo susedne parcele.

Za oba postupka izrađuje se projekat. Prema članu 65 Zakona o planiranju i izgradnji, projekat izrađuje ovlašćena firma, uz odgovornog urbanistu arhitektonske struke. Potvrđuje ga organ lokalne samouprave nadležan za urbanizam, za šta zakon propisuje rok od 10 dana. Posle toga katastar donosi rešenje o formiranju novih parcela.

Manje izmene, kao što je ispravka granice sa susedom, rade se na osnovu geodetskog elaborata, ali vlasnik prethodno mora da reši imovinske odnose sa susedom.

Za kupca je bitno sledeće: parcelacija ili preparcelacija znači dodatno vreme, dodatni trošak i često zavisi od saglasnosti suseda. Ako je potrebna, najbolje je da to znate pre potpisivanja, a još bolje da je završi prodavac.

 

Šta proveriti pre nego što date kaparu

  • Imam broj parcele i naziv katastarske opštine.
  • U katastru sam proverio vlasnika, suvlasnike i udele.
  • Na placu nema hipoteke, službenosti ni zabeležbe, ili znam tačno šta one znače.
  • Površina iz katastra odgovara onome što se prodaje.
  • Znam da li je zemljište planom određeno kao građevinsko i da li me čeka naknada za promenu namene.
  • Imam informaciju o lokaciji i znam namenu, spratnost i dozvoljenu zauzetost.
  • Ono što planiram da gradim uklapa se u ta pravila.
  • Plac ima pravno rešen pristup javnom putu.
  • Znam da li postoje struja, voda i kanalizacija i koliko su udaljene.
  • Znam da li je potrebna parcelacija ili preparcelacija i ko je plaća.

 

Tri greške koje kupci placeva najčešće prave

  1. Veruju oglasu. “Građevinski plac” u oglasu nije pravna kategorija. Jedino što važi jeste ono što piše u planu i u katastru.
  2. Kupuju deo parcele sa više vlasnika. Za gradnju na zemljištu koje ima više vlasnika zakon traži overenu saglasnost svih. Jedan suvlasnik koji ne želi da potpiše može da zaustavi ceo projekat.
  3. Proveravaju posle kapare. Kada novac jednom ode, pregovaračka pozicija je slabija, a odustanak košta. Sve provere iz ovog vodiča mogu da se urade pre toga.

 

Kada ima smisla angažovati stručni tim

Prve provere možete da uradite sami. Stručna pomoć ima smisla kada odgovor nije očigledan:

  • plan za tu zonu je nejasan, star ili je u toku njegova izmena,
  • plac je na granici minimalne površine ili širine,
  • pristup putu ide preko tuđe parcele,
  • potrebna je parcelacija ili preparcelacija,
  • planirate objekat koji je blizu maksimuma onoga što plan dozvoljava.

U tim slučajevima stručna analiza parcele pre kupovine daje vam jasan odgovor na pitanje šta na placu može da se gradi, pod kojim uslovima i koji koraci vas čekaju. Odluku o kupovini tada donosite na osnovu dokumenata, a ne na osnovu utiska.

Ako ste već odabrali plac i želite da znate šta sledi posle kupovine, pogledajte kako izgleda urbanistička priprema investicije.